Kreativni turizam

Kulturni turizam postoji vec duže vreme. To je u osnovi ideja da ljudi konzumiraju kulturu tokom svog odmora. Tradicionalni modeli kulturnog turizma krajnje su jednostrani. Ljudi posete neku zemlju, obilaze glavne spomenike u njoj, muzeje, crkve i sakupljaju kulturne simbole - fotografišu standardne prizore, a onda idu kući, noseći sa sobom nešto od te kulture. Ovi tradicionalni modeli kulturnog turizma su veoma pasivni, oni ne uključujuju turiste na ozbiljan način u kulturu mesta koja posećuju - oni se sastoje od toga da turista, dođe, vidi i opet ode, a da pri tom nije izmenjen iskustvom tog putovanja. Ono što se sada događa jeste da je sve više turista koji su nezadovoljni tom vrstom klasičnog pristupa. Kad razgovarate sa ljudima zbog čega se upuštaju u kulturni turizam danas, čest odgovor je da žele da iskuse autentičnu kulturu, da saznaju više o svakodnevnom životu ljudi koje posećuju. Kao rezultat ove promene identifikovan je porast onoga što zovemo kreativni turizam. Kreativni turizam se u osnovi tiče uključivanja turista u kreativne aktivnosti koje su karakteristika mesta koja posećuju.

Gotic.Barcelona.jpg Ovo je deo intervjua koji je Greg Ričards (Savet Evrope) dao u maju Danasu. U okviru projekta "Kulturni koridori" Saveta Evrope i Evropske Unije u Beogradu je tada održan sastanak sa ciljem da se povežu ključni ljudi, događaji i projekti iz oblasti kreativne ekonomije u regionu.

Kreativni turizam je, zajedno sa advertajzingom, arhitekturom, dizajnom, tržištem umetničkih antikviteta, modom, filmom, videom, izdavaštvom, softverskim i kompjuterskim uslugama, televizijom, radio itd. deo kreativne ekonomije, o kojoj je na Yahti.com već dosta pisano.

Sagovornik Danasa još navodi šta bi mogao na planu kreativnog turizma da uradi Beograd, a šta već čini Barselona (kulturnom produkcijom u Barseloni i Španiji uopšte bavila sam se u malom serijalu prošle godine: Jedan, Dva, Tri):

Ako ćete da razvijate kreativni turizam u Beogradu na primer, morali biste da identifikujete one aspekte kreativne scene u Beogradu koji su za njega specifične, ali ih pri tom treba prezentovati na takav način da posetioci mogu u njih aktivno da se uključe . Na ovom skupu videli smo brojne primere kako to može da se ostvari. Imali smo ljude iz vinogradarskog kraja Turske na primer, gde posetioci mogu da dodu i nauče nešto o pravljenju vina, učestvuju u tom pravljenju, razviju svoju veštinu procenjivanja vina. (...)
U Barseloni, na primer, postoji program kreativnog turizma koji je dizajniran specijalno da olakša kontakt izmedu umetnika i kreativnih vrednosti u Barseloni i umetnika iz ostatka sveta. Ljudima je sada mnogo lakše da odu i komponuju muziku, snime film ili nauče nešto o modi u Barseloni, nego što je to bilo pre...A evo i sajta kreativnog turizma Barselone.
Mada se, naravno, ni najobičnijem blejanju na plaži ili shoppingu u Barseloni nema šta zameriti. Naprotiv.
Slika je odavde

Ima li neko iskustva koja bi mogla biti iz sfere kreativnog turizma?
Šta bi mogao Beograd da prezentira u ovoj sferi?
Ili Novi Sad/Kragujevac/Niš...?

Komentari

Hm, za Beograd recimo poseta Teslinom i Andricevom muzeju uz prigodne programe, zatim recimo vinogradarstvo na Fruskoj gori, seoski turizam, planinarenje na Zlatiboru i Tari (malo prirode i botanike) i sl.

Maja | 19.08.08 10:51

Pa gde si Majo...

Media Mix | 19.08.08 12:27

Unos komentara